Sud časti

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori utemeljen je 1989. godine.
Zadaća je Suda spriječiti nepošteno, štetno, nemoralno, neprihvatljivo i drugo ponašanje gospodarskih subjekata protivno dobrim poslovnim običajima, osnovnim načelima obveznog prava te drugim pravilima koja vrijede u poslovanju. Na taj način nastoji utjecati na zdravo, konkurentsko i natjecateljsko djelovanje i poslovanje.
Svojim djelovanjem Sud pridonosi i razvoju izvansudskog rješavanja sporova u Republici Hrvatskoj te promicanju zaštite potrošača.
Dugogodišnja je praksa Suda nastojanje da se svaki spor riješi mirnim putem, a od 2000. godine prethodni je postupak mirenja Pravilnikom o Sudu časti propisan kao obavezan stadij prvostupanjskog postupka. U tom postupku nastoji se pomoći strankama u sporu da sagledaju svoje pozicije, prepoznaju svoj interes, pronađu zajedničko rješenje i sklope nagodbu. Time stranke imaju mogućnost spor riješiti u jednom danu, a oštećena stranka i pred ovim Sudom ostvariti svoje potraživanje.
Od 2005. godine, na temelju Ovršnog zakona, nagodbe zaključene pred Sudom su ovršne isprave. Velik broj sporova okončan je zaključivanjem nagodbe ili tako da je prijavitelj povukao prijavu nakon što je u prethodnom postupku mirenja ostvario svoje potraživanje. Na taj način Sud pridonosi rasterećenju redovnih i specijaliziranih sudova, razvoju tolerancije u društvu te pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.
Sud je neovisan i samostalan u odlučivanju, a sudi na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona, podzakonskih akata, općih akata Komore, osnovnih načela obveznih odnosa utemeljenih Zakonom o obveznim odnosima, a posebno načela savjesnosti i poštenja u obveznim odnosima i u skladu s moralom društva, zakona koji uređuju zaštitu potrošača i drugih propisa koji uređuju poslovne odnose u posebnim područjima.
Nadležnost Suda utvrđena je Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori, Statutom Komore i Pravilnikom o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine broj 67/20 u nastavku: Pravilnik). Prema navedenim propisima, Sud odlučuje o povredama pravila morala (dobrih poslovnih običaja) u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa roba i usluga, o neizvršavanju obveza članica Komore te zbog povrede Statuta i drugih općih akata Komore, bilo da to članice učine u međusobnom poslovanju ili prema trećima. O tim povredama Sud odlučuje i u potrošačkim sporovima. Tako definirana nadležnost i raznovrsnost registriranih djelatnosti koju obavljaju članice Hrvatske gospodarske komore omogućuje Sudu rješavanje svih trgovačkih i potrošačkih sporova (sektorska pokrivenost).
Sud ne obavlja poslove pravne pomoći i ne daje tumačenja propisa izvan postupaka.
Sud ne sudi u radnim sporovima.

Odlukom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (Odluka o određivanju tijela i dodjeli financijskih sredstava za alternativno rješavanje potrošačkih sporova za 2017. godinu), donesenom na temelju Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (Narodne novine broj 121/16.), Sud je određen kao tijelo za provedbu postupka alternativnog rješavanja potrošačkih sporova proizašlih iz online i offline transakcija. Istom su mu odlukom, kao jednom od najkvalitetnijih tijela za provedbu tog postupka, za 2017. dodijeljena sredstva za sufinanciranje provedbe alternativnog rješavanja potrošačkih sporova. 
Sud provodi postupak alternativnog rješavanja potrošačkih sporova u sljedećim potrošačkim sektorima:
- potrošačka roba
- obrazovanje
- električna energija i voda
- financijske usluge
- opće potrošačke usluge
- usluge za slobodno vrijeme
- poštanske usluge i elektroničke komunikacije
- prijevozne usluge
- ostalo.
Europska komisija registrirala je Sud, na temelju Odluke Ministarstva, na Platformi za online rješavanje potrošačkih sporova nastalih oko domaće i prekogranične kupnje putem interneta. 
Postupak pred Sudom regulira njegov Pravilnik, a na pitanja procesnopravne naravi koja njime nisu uređena na odgovarajući se način na temelju članka 39. Pravilnika primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, osim odredbi o mirnom rješenju spora, presudi na temelju priznanja, presudi na temelju odricanja, presudi zbog ogluhe, presudi zbog izostanka, povratu u prijašnje stanje, ponavljanju postupka i reviziji. 
Primjenjujući Zakon o parničnom postupku na odgovarajući način, Sud se rukovodi načelima ekonomičnosti, transparentnosti i učinkovitosti postupanja, istodobno uvažavajući da se radi o postupku različitom od postupka koji provode redovni sudovi.
Stranke mogu prijavu podnijeti u papirnatom obliku te je dostaviti poštom ili neposredno u sjedište Suda te se u tom slučaju, u skladu s odredbom članka 46. Pravilnika, prijava i njeni prilozi predaju u tri primjerka za Sud, a za dostavu protivnoj strani u onolikom broju primjeraka koliko ima prijavljenika. 
Prijava se može podnijeti i putem službenog elektroničkog obrasca prijave. 
Prijava i njezini prilozi podnose se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. 
Kada se prijava podnosi elektronički, Sud je dužan postupati po prijavi samo ako je ona podnesena na službenom elektroničkom obrascu prijave i ako je prijavitelj naveo sve podatke koji su obrascem zatraženi. U protivnom, smatra se da prijava nije ni podnesena, o čemu Sud obavještava prijavitelja putem e-adrese s koje je prijava podnesena ili koja je navedena u prijavi.
U postupcima pred ovim sudom stranke nemaju obvezu plaćanja pristojbi, ni podmirivanja troškova postupka mirenja. 
Troškove postupka koje čine osobni troškovi stranaka i zastupnika u vezi s njihovim dolaskom na Sud (putni troškovi, troškovi za hranu, troškovi za smještaj, naknada za neostvarenu plaću odnosno zaradu) nagrada odvjetnika i drugo, u potrošačkim sporovima snose same stranke. U tim sporovima troškove izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka odnosno vještačenjem snosi stranka koja je predložila izvođenje dokaza, a vještaka određuje Sud. Na navedene se troškove postupka u sporovima koji nisu potrošački odgovarajuće primjenjuju mjerodavne odredbe Zakona o parničnom postupku. 
Potrošač može podnijeti prijavu najkasnije u roku od jedne godine od dana podnošenja pisanog prigovora prijavljeniku.
U trgovačkim sporovima propisan je subjektivni i objektivni rok za podnošenje prijave, pa tako prijavitelj može podnijeti prijavu u roku od šest mjeseci od dana saznanja o učinjenoj povredi i učinitelju, odnosno u roku od godine dana od kada je povreda učinjena. 
Protiv članice Hrvatske gospodarske komore postupak pred Sudom može dobrovoljno pokrenuti svaka domaća i strana fizička odnosno pravna osoba koja smatra da su joj radnjom članice Komore povrijeđeni prava i/ili interesi.
Postupak se vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma. 
Prijavitelj može bez pristanka prijavljenika povući prijavu u bilo kojem stadiju postupka, pa tako i u žalbenom postupku, sve do njegova okončanja. 
Radnje u postupku potrošač može poduzimati osobno ili putem punomoćnika koji može, ali i ne mora biti odvjetnik. Potrošača koji radnje u postupku poduzima putem punomoćnika koji nije odvjetnik može zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug – ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom.
Pravnu osobu u postupku može zastupati zastupnik po zakonu ili djelatnik po punomoći, prokurist ili odvjetnik po punomoći. 
Sud će odbaciti prijavu rješenjem (na temelju članka 53. Pravilnika):
1.    Ako prijavljenik nije član Hrvatske gospodarske komore ili je prestao postojati.
2.    Ako je prijavu podnijela osoba ili je prijava podnesena protiv osobe koja ne može biti stranka u postupku.
3.    Ako je prijava podnesena zbog povrede o kojoj je Sud već raspravljao i odlučio.
4.    Ako je prijava podnesena zbog povrede o kojoj je među istim strankama pred Sudom već zaključena nagodba.
5.    Ako je prijava podnesena po proteku roka za podnošenje prijave.
6.    Ako iz navoda sadržanih u prijavi proizlazi da Sud nije nadležan za odlučivanje po prijavi.
7.    Ako prijavitelj koji nema prebivalište/boravište odnosno sjedište na području Republike Hrvatske, a nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, već pri podnošenju prijave ne imenuje punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj i ne naznači njegovu adresu.

U potrošačkom sporu Sud će odbaciti prijavu rješenjem i ako:
1.    je prijavitelj podnio prijavu Sudu, a da prethodno nije podnio pisani prigovor ili propisanu pritužbu prijavljeniku, a u slučaju pružanja javne usluge i reklamaciju povjerenstvu prijavljenika za reklamacije potrošača
2.    ocijeni da su razlozi podnošenja prijave obijesni ili zlonamjerni
3.    bi rješavanje takve vrste spora dovelo u pitanje učinkovito djelovanje, cilj ili svrhu postupanja Suda.

Najčešće povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja) zbog kojih se podnose prijave ovome Sudu su:
•    prodaja proizvoda ili pružanje usluga loše kakvoće kao proizvoda ili usluge dobre          kakvoće
•    svjesno preuzimanje obveza bez namjere da ih se ispuni
•    namjerno zaključivanje nejasnih ili nepotpunih ugovora u prometu roba i usluga
•    neistinita reklama na štetu drugih trgovačkih društava ili potrošača
•    nepošteno, nepotpuno, obmanjujuće oglašavanje ili informiranje koje može dovesti do    kupnje proizvoda i usluga koji ne ispunjavaju potrebe kupca
•    postupak ili propust usmjeren na rušenje ugleda drugih članica
•    svjesno postupanje kojim se drugima može prouzročiti šteta
•    prekoračenje dopuštene samopomoći radi pribavljanja ili zaštite svojih prava
•    povrede odredbi strukovnih kodeksa u pogledu članica na koje se kodeks primjenjuje.
Sud časti djeluje kao prvostupanjski i drugostupanjski sud. 
Prvostupanjski postupak jamči strankama dvojak način rješavanja sporova, i to:
1.    Prethodnim postupkom mirenja – prvi stadij postupka. Na temelju Ovršnog zakona, nagodbe sklopljene u tom postupku imaju svojstvo ovršne isprave.
Uz poziv na postupak mirenja, prijavljeniku se na odgovor dostavlja prijava prijavitelja. Dostava odgovora na prijavu nije uvjet za nastavak postupka pred Sudom.
Prethodni postupak mirenje neće se provoditi ako prijavitelj u prijavi predloži da se postupak mirenje ne provodi.

2.    Raspravama pred prvostupanjskim vijećem i donošenjem presude – drugi stadij postupka, koji se provodi ako stranke ne sklope nagodbu ili ako jedna od stranaka ili obje ne pristupe mirenju ili ako jedna od stranaka predloži da se ne provodi postupak mirenja. 

Stranke imaju mogućnost sklapanja nagodbe i u raspravnom postupku pred prvostupanjskim vijećem. Nagodbe sklopljene u raspravnom postupku obvezujuće su za stranke, kao i nagodbe sklopljene u prethodnom postupku mirenja i ovršne su isprave. 
Ako uredno pozvan prijavitelj izostane s rasprave, a svoj izostanak ne opravda u roku od osam dana od dana održavanja rasprave, smatrat će se da je povukao prijavu, o čemu će predsjednik Vijeća donijeti rješenje. Rasprave se mogu održavati i u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenika. 
Djelovanje Suda je decentralizirano. Prethodne postupke mirenja moguće je, kada su za to ispunjeni propisani uvjeti, provoditi, a u slučaju neuspješnog mirenja odrediti prvostupanjsko vijeće i održati ročišta, u sjedištu neke od županijskih komora. Radi toga su određeni i voditelji postupka Suda po županijskim komorama, a na listu sudaca imenovani su suci iz cijele Hrvatske. Time je i olakšan pristup stranaka Sudu te zajamčena geografska pokrivenost. 
Ako stranke ne postignu mirno rješenje spora u prethodnom postupku mirenja, a u daljnjem se postupku utvrdi odgovornost članice, Sud može presudom izreći mjere društvene stege:
•    Opomenu
•    Javnu opomenu uz objavljivanje na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore
•    Javnu opomenu uz objavljivanje u tisku i na internetskoj stranici Hrvatske gospodarske     komore.
U dosadašnjim postupcima Sud je primjenjivao sve navedene mjere. 
U drugostupanjskom postupku Sud odlučuje o žalbama podnesenim protiv prvostupanjskih presuda i rješenja. 
Žalba se podnosi prvostupanjskom sudu. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice ni predlagati novi dokazi. 
Stranke mogu žalbu dostaviti poštom ili neposredno u sjedište Suda te se u tom slučaju, u skladu s odredbom članka 73. Pravilnika, predaje u pet primjeraka Sudu.
Žalba se može podnijeti i putem službenog elektroničkog obrasca žalbe. 
Kada se žalba podnosi elektronički, Sud je dužan postupati po žalbi samo ako je ona podnesena na službenom elektroničkom obrascu žalbe i ako je žalitelj naveo sve podatke koji su obrascem zatraženi. U protivnom, smatra se da žalba nije ni podnesena, o čemu Sud obavještava žalitelja putem e-adrese s koje je žalba podnesena ili koja je u žalbi navedena.
Sud sudi u vijećima od po tri suca u prvostupanjskom postupku i od po pet sudaca u drugostupanjskom postupku.  
U potrošačkim sporovima:
U prvom stupnju sudi vijeće sastavljeno od predsjednika vijeća – neovisnog pravnog stručnjaka, jednog člana s liste sudaca prvostupanjskih vijeća iz redova potrošača i jednog člana s liste sudaca prvostupanjskih vijeća iz reda trgovaca – članica Hrvatske gospodarske komore. 
U drugom stupnju sudi vijeće sastavljeno od predsjednika vijeća i dvaju članova vijeća neovisnih pravnih stručnjaka te jednog člana s liste sudaca drugostupanjskih vijeća iz redova potrošača i jednog člana s liste sudaca drugostupanjskih vijeća iz reda trgovaca – članica Hrvatske gospodarske komore. 
Postupak i dostava elektroničkim putem
Postupak pred Sudom u potrošačkim sporovima može se voditi u elektroničkom obliku, samo uz sporazum stranaka, u skladu s tehničkim mogućnostima Suda. 
U postupcima koji se vode u elektroničkom obliku, prijava, odgovor na prijavu, drugi podnesci i prilozi uz te podneske podnose se u elektroničkom obliku. Prijavitelj je dužan u prijavi, a prijavljenik u odgovoru na prijavu naznačiti svoju elektroničku adresu na koju će im se pismena dostavljati elektroničkim putem.

Postupke povezane s ugovornim obvezama koje proizlaze iz ugovora o elektroničkoj trgovini sklopljenih između potrošača s prebivalištem u Europskoj uniji i članica Hrvatske gospodarske komore Sud će provesti na način koji smatra primjerenim.

Prije pokretanja postupka pred Sudom, stranke mogu neposredno ili putem interneta ili e-maila dobiti potpunu informaciju o nadležnosti Suda, o mjerama koje može izricati, o tijeku postupka, o obveznim elementima prijave te o značajkama ovog oblika izvansudskog rješavanja sporova.
Sud je objavio:
•    Zbirku odluka donesenih od 2012. do 2015. godine
•    Zbirku odluka donesenih od kraja 2009. do kraja 2011. godine i dijela nagodbi sklopljenih pred Sudom (izdanje 2012.)
•    Zbirku odluka donesenih od 2006. do 2009. godine i temeljnih propisa iz područja zaštite kupaca, potrošača i korisnika usluga (izdanje 2010.)
Sud vodi i registar pravomoćno izrečenih mjera te na pisani zahtjev članice izdaje uvjerenje o neizricanju mjere društvene stege kao dokaz njezina ugleda, prema podacima iz registra kojima raspolaže na dan izdavanja uvjerenja. Za izdavanje uvjerenja ne naplaćuje se pristojba. Takva su uvjerenja izdavana radi:
•    sudjelovanja članica na javnim natječajima
•    izdavanja ili produženja licencije za obavljanje cestovnog prijevoza putnika i tereta u cestovnom prometu
•    obavljanja taksi službe
•    upisa stranih tvrtki u Registar uvoznika
•    izdavanja licencije za prijam učenika na naukovanje.
Zahtjev za izdavanje uvjerenja o neizricanju mjere dostupan je na adresi:

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori utemeljen je 1989. godine.

Zadaća je Suda spriječiti nepošteno, štetno, nemoralno, neprihvatljivo i drugo ponašanje gospodarskih subjekata protivno dobrim poslovnim običajima, osnovnim načelima obveznog prava te drugim pravilima koja vrijede u poslovanju. Na taj način nastoji utjecati na zdravo, konkurentsko i natjecateljsko djelovanje i poslovanje.

Svojim djelovanjem Sud pridonosi i razvoju izvansudskog rješavanja sporova u Republici Hrvatskoj te promicanju zaštite potrošača.

Dugogodišnja je praksa Suda nastojanje da se svaki spor riješi mirnim putem, a od 2000. godine prethodni je postupak mirenja Pravilnikom o Sudu časti propisan kao obavezan stadij prvostupanjskog postupka. U tom postupku nastoji se pomoći strankama u sporu da sagledaju svoje pozicije, prepoznaju svoj interes, pronađu zajedničko rješenje i sklope nagodbu. Time stranke imaju mogućnost spor riješiti u jednom danu, a oštećena stranka i pred ovim Sudom ostvariti svoje potraživanje.

Od 2005. godine, na temelju Ovršnog zakona, nagodbe zaključene pred Sudom su ovršne isprave. Velik broj sporova okončan je zaključivanjem nagodbe ili tako da je prijavitelj povukao prijavu nakon što je u prethodnom postupku mirenja ostvario svoje potraživanje. Na taj način Sud pridonosi rasterećenju redovnih i specijaliziranih sudova, razvoju tolerancije u društvu te pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Sud je neovisan i samostalan u odlučivanju, a sudi na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona, podzakonskih akata, općih akata Komore, osnovnih načela obveznih odnosa utemeljenih Zakonom o obveznim odnosima, a posebno načela savjesnosti i poštenja u obveznim odnosima i u skladu s moralom društva, zakona koji uređuju zaštitu potrošača i drugih propisa koji uređuju poslovne odnose u posebnim područjima.

Nadležnost Suda utvrđena je Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori, Statutom Komore i Pravilnikom o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine broj 67/20 u nastavku: Pravilnik). Prema navedenim propisima, Sud odlučuje o povredama pravila morala (dobrih poslovnih običaja) u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa roba i usluga, o neizvršavanju obveza članica Komore te zbog povrede Statuta i drugih općih akata Komore, bilo da to članice učine u međusobnom poslovanju ili prema trećima. O tim povredama Sud odlučuje i u potrošačkim sporovima. Tako definirana nadležnost i raznovrsnost registriranih djelatnosti koju obavljaju članice Hrvatske gospodarske komore omogućuje Sudu rješavanje svih trgovačkih i potrošačkih sporova (sektorska pokrivenost).

Sud ne obavlja poslove pravne pomoći i ne daje tumačenja propisa izvan postupaka.

Sud ne sudi u radnim sporovima.

Odlukom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (Odluka o određivanju tijela i dodjeli financijskih sredstava za alternativno rješavanje potrošačkih sporova za 2017. godinu), donesenom na temelju Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (Narodne novine broj 121/16.), Sud je određen kao tijelo za provedbu postupka alternativnog rješavanja potrošačkih sporova proizašlih iz online i offline transakcija. Istom su mu odlukom, kao jednom od najkvalitetnijih tijela za provedbu tog postupka, za 2017. dodijeljena sredstva za sufinanciranje provedbe alternativnog rješavanja potrošačkih sporova. 

Sud provodi postupak alternativnog rješavanja potrošačkih sporova u sljedećim potrošačkim sektorima:

- potrošačka roba
- obrazovanje
- električna energija i voda
- financijske usluge
- opće potrošačke usluge
- usluge za slobodno vrijeme
- poštanske usluge i elektroničke komunikacije
- prijevozne usluge
- ostalo.

Europska komisija registrirala je Sud, na temelju Odluke Ministarstva, na Platformi za online rješavanje potrošačkih sporova nastalih oko domaće i prekogranične kupnje putem interneta. 

Postupak pred Sudom regulira njegov Pravilnik, a na pitanja procesnopravne naravi koja njime nisu uređena na odgovarajući se način na temelju članka 39. Pravilnika primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, osim odredbi o mirnom rješenju spora, presudi na temelju priznanja, presudi na temelju odricanja, presudi zbog ogluhe, presudi zbog izostanka, povratu u prijašnje stanje, ponavljanju postupka i reviziji. 

Primjenjujući Zakon o parničnom postupku na odgovarajući način, Sud se rukovodi načelima ekonomičnosti, transparentnosti i učinkovitosti postupanja, istodobno uvažavajući da se radi o postupku različitom od postupka koji provode redovni sudovi.

Stranke mogu prijavu podnijeti u papirnatom obliku te je dostaviti poštom ili neposredno u sjedište Suda te se u tom slučaju, u skladu s odredbom članka 46. Pravilnika, prijava i njeni prilozi predaju u tri primjerka za Sud, a za dostavu protivnoj strani u onolikom broju primjeraka koliko ima prijavljenika. 

Prijava se može podnijeti i putem službenog elektroničkog obrasca prijave. 

Prijava i njezini prilozi podnose se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Kada se prijava podnosi elektronički, Sud je dužan postupati po prijavi samo ako je ona podnesena na službenom elektroničkom obrascu prijave i ako je prijavitelj naveo sve podatke koji su obrascem zatraženi. U protivnom, smatra se da prijava nije ni podnesena, o čemu Sud obavještava prijavitelja putem e-adrese s koje je prijava podnesena ili koja je navedena u prijavi.

U postupcima pred ovim sudom stranke nemaju obvezu plaćanja pristojbi, ni podmirivanja troškova postupka mirenja. 

Troškove postupka koje čine osobni troškovi stranaka i zastupnika u vezi s njihovim dolaskom na Sud (putni troškovi, troškovi za hranu, troškovi za smještaj, naknada za neostvarenu plaću odnosno zaradu) nagrada odvjetnika i drugo, u potrošačkim sporovima snose same stranke. U tim sporovima troškove izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka odnosno vještačenjem snosi stranka koja je predložila izvođenje dokaza, a vještaka određuje Sud. Na navedene se troškove postupka u sporovima koji nisu potrošački odgovarajuće primjenjuju mjerodavne odredbe Zakona o parničnom postupku. 

Potrošač može podnijeti prijavu najkasnije u roku od jedne godine od dana podnošenja pisanog prigovora prijavljeniku.

U trgovačkim sporovima propisan je subjektivni i objektivni rok za podnošenje prijave, pa tako prijavitelj može podnijeti prijavu u roku od šest mjeseci od dana saznanja o učinjenoj povredi i učinitelju, odnosno u roku od godine dana od kada je povreda učinjena. 

Protiv članice Hrvatske gospodarske komore postupak pred Sudom može dobrovoljno pokrenuti svaka domaća i strana fizička odnosno pravna osoba koja smatra da su joj radnjom članice Komore povrijeđeni prava i/ili interesi.

Postupak se vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma. 

Prijavitelj može bez pristanka prijavljenika povući prijavu u bilo kojem stadiju postupka, pa tako i u žalbenom postupku, sve do njegova okončanja. 

Radnje u postupku potrošač može poduzimati osobno ili putem punomoćnika koji može, ali i ne mora biti odvjetnik. Potrošača koji radnje u postupku poduzima putem punomoćnika koji nije odvjetnik može zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug – ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom.

Pravnu osobu u postupku može zastupati zastupnik po zakonu ili djelatnik po punomoći, prokurist ili odvjetnik po punomoći. 

Sud će odbaciti prijavu rješenjem (na temelju članka 53. Pravilnika):

1. Ako prijavljenik nije član Hrvatske gospodarske komore ili je prestao postojati.
2. Ako je prijavu podnijela osoba ili je prijava podnesena protiv osobe koja ne može biti stranka u postupku.
3. Ako je prijava podnesena zbog povrede o kojoj je Sud već raspravljao i odlučio.
4. Ako je prijava podnesena zbog povrede o kojoj je među istim strankama pred Sudom već zaključena nagodba.
5. Ako je prijava podnesena po proteku roka za podnošenje prijave.
6. Ako iz navoda sadržanih u prijavi proizlazi da Sud nije nadležan za odlučivanje po prijavi.
7. Ako prijavitelj koji nema prebivalište/boravište odnosno sjedište na području Republike Hrvatske, a nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, već pri podnošenju prijave ne imenuje punomoćnika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj i ne naznači njegovu adresu.

 

U potrošačkom sporu Sud će odbaciti prijavu rješenjem i ako:

1. je prijavitelj podnio prijavu Sudu, a da prethodno nije podnio pisani prigovor ili propisanu pritužbu prijavljeniku, a u slučaju pružanja javne usluge i reklamaciju povjerenstvu prijavljenika za reklamacije potrošača
2. ocijeni da su razlozi podnošenja prijave obijesni ili zlonamjerni
3. bi rješavanje takve vrste spora dovelo u pitanje učinkovito djelovanje, cilj ili svrhu postupanja Suda.

 

Najčešće povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja) zbog kojih se podnose prijave ovome Sudu su:

• prodaja proizvoda ili pružanje usluga loše kakvoće kao proizvoda ili usluge dobre kakvoće
• svjesno preuzimanje obveza bez namjere da ih se ispuni
• namjerno zaključivanje nejasnih ili nepotpunih ugovora u prometu roba i usluga
• neistinita reklama na štetu drugih trgovačkih društava ili potrošača
• nepošteno, nepotpuno, obmanjujuće oglašavanje ili informiranje koje može dovesti do  kupnje proizvoda i usluga koji ne ispunjavaju potrebe kupca
• postupak ili propust usmjeren na rušenje ugleda drugih članica
• svjesno postupanje kojim se drugima može prouzročiti šteta
• prekoračenje dopuštene samopomoći radi pribavljanja ili zaštite svojih prava
• povrede odredbi strukovnih kodeksa u pogledu članica na koje se kodeks primjenjuje.

Sud časti djeluje kao prvostupanjski i drugostupanjski sud. 

Prvostupanjski postupak jamči strankama dvojak način rješavanja sporova, i to:

1. Prethodnim postupkom mirenja – prvi stadij postupka. Na temelju Ovršnog zakona, nagodbe sklopljene u tom postupku imaju svojstvo ovršne isprave.

Uz poziv na postupak mirenja, prijavljeniku se na odgovor dostavlja prijava prijavitelja. Dostava odgovora na prijavu nije uvjet za nastavak postupka pred Sudom.

Prethodni postupak mirenje neće se provoditi ako prijavitelj u prijavi predloži da se postupak mirenje ne provodi.

 

2. Raspravama pred prvostupanjskim vijećem i donošenjem presude – drugi stadij postupka, koji se provodi ako stranke ne sklope nagodbu ili ako jedna od stranaka ili obje ne pristupe mirenju ili ako jedna od stranaka predloži da se ne provodi postupak mirenja. 

 

Stranke imaju mogućnost sklapanja nagodbe i u raspravnom postupku pred prvostupanjskim vijećem. Nagodbe sklopljene u raspravnom postupku obvezujuće su za stranke, kao i nagodbe sklopljene u prethodnom postupku mirenja i ovršne su isprave. 

Ako uredno pozvan prijavitelj izostane s rasprave, a svoj izostanak ne opravda u roku od osam dana od dana održavanja rasprave, smatrat će se da je povukao prijavu, o čemu će predsjednik Vijeća donijeti rješenje. Rasprave se mogu održavati i u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenika. 

Djelovanje Suda je decentralizirano. Prethodne postupke mirenja moguće je, kada su za to ispunjeni propisani uvjeti, provoditi, a u slučaju neuspješnog mirenja odrediti prvostupanjsko vijeće i održati ročišta, u sjedištu neke od županijskih komora. Radi toga su određeni i voditelji postupka Suda po županijskim komorama, a na listu sudaca imenovani su suci iz cijele Hrvatske. Time je i olakšan pristup stranaka Sudu te zajamčena geografska pokrivenost. 

Ako stranke ne postignu mirno rješenje spora u prethodnom postupku mirenja, a u daljnjem se postupku utvrdi odgovornost članice, Sud može presudom izreći mjere društvene stege:

• Opomenu
• Javnu opomenu uz objavljivanje na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore
• Javnu opomenu uz objavljivanje u tisku i na internetskoj stranici Hrvatske gospodarske komore.

U dosadašnjim postupcima Sud je primjenjivao sve navedene mjere. 

U drugostupanjskom postupku Sud odlučuje o žalbama podnesenim protiv prvostupanjskih presuda i rješenja.

Žalba se podnosi prvostupanjskom sudu. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice ni predlagati novi dokazi.

Stranke mogu žalbu dostaviti poštom ili neposredno u sjedište Suda te se u tom slučaju, u skladu s odredbom članka 73. Pravilnika, predaje u pet primjeraka Sudu.

Žalba se može podnijeti i putem službenog https://www.hgk.hr/sud-casti-pri-hgk/obrazac-za-podnosenje-zalbe žalbe. 

Kada se žalba podnosi elektronički, Sud je dužan postupati po žalbi samo ako je ona podnesena na službenom elektroničkom obrascu žalbe i ako je žalitelj naveo sve podatke koji su obrascem zatraženi. U protivnom, smatra se da žalba nije ni podnesena, o čemu Sud obavještava žalitelja putem e-adrese s koje je žalba podnesena ili koja je u žalbi navedena.

Sud sudi u vijećima od po tri suca u prvostupanjskom postupku i od po pet sudaca u drugostupanjskom postupku. 

U potrošačkim sporovima:

U prvom stupnju sudi vijeće sastavljeno od predsjednika vijeća – neovisnog pravnog stručnjaka, jednog člana s liste sudaca prvostupanjskih vijeća iz redova potrošača i jednog člana s liste sudaca prvostupanjskih vijeća iz reda trgovaca – članica Hrvatske gospodarske komore. 

U drugom stupnju sudi vijeće sastavljeno od predsjednika vijeća i dvaju članova vijeća neovisnih pravnih stručnjaka te jednog člana s liste sudaca drugostupanjskih vijeća iz redova potrošača i jednog člana s liste sudaca drugostupanjskih vijeća iz reda trgovaca – članica Hrvatske gospodarske komore. 

Postupak i dostava elektroničkim putem

Postupak pred Sudom u potrošačkim sporovima može se voditi u elektroničkom obliku, samo uz sporazum stranaka, u skladu s tehničkim mogućnostima Suda.

U postupcima koji se vode u elektroničkom obliku, prijava, odgovor na prijavu, drugi podnesci i prilozi uz te podneske podnose se u elektroničkom obliku. Prijavitelj je dužan u prijavi, a prijavljenik u odgovoru na prijavu naznačiti svoju elektroničku adresu na koju će im se pismena dostavljati elektroničkim putem.

Postupke povezane s ugovornim obvezama koje proizlaze iz ugovora o elektroničkoj trgovini sklopljenih između potrošača s prebivalištem u Europskoj uniji i članica Hrvatske gospodarske komore Sud će provesti na način koji smatra primjerenim.

Prije pokretanja postupka pred Sudom, stranke mogu neposredno ili putem interneta ili e-maila dobiti potpunu informaciju o nadležnosti Suda, o mjerama koje može izricati, o tijeku postupka, o obveznim elementima prijave te o značajkama ovog oblika izvansudskog rješavanja sporova.

Sud je objavio:

• Zbirku odluka donesenih od 2012. do 2015. godine

• Zbirku odluka donesenih od kraja 2009. do kraja 2011. godine i dijela nagodbi sklopljenih pred Sudom (izdanje 2012.)

• Zbirku odluka donesenih od 2006. do 2009. godine i temeljnih propisa iz područja zaštite kupaca, potrošača i korisnika usluga (izdanje 2010.)

Sud vodi i registar pravomoćno izrečenih mjera te na pisani zahtjev članice izdaje uvjerenje o neizricanju mjere društvene stege kao dokaz njezina ugleda, prema podacima iz registra kojima raspolaže na dan izdavanja uvjerenja. Za izdavanje uvjerenja ne naplaćuje se pristojba. Takva su uvjerenja izdavana radi:

• sudjelovanja članica na javnim natječajima
• izdavanja ili produženja licencije za obavljanje cestovnog prijevoza putnika i tereta u cestovnom prometu
• obavljanja taksi službe
• upisa stranih tvrtki u Registar uvoznika
• izdavanja licencije za prijam učenika na naukovanje.

Zahtjev za izdavanje uvjerenja o neizricanju mjere dostupan je na adresi: https://www.hgk.hr/sud-casti-pri-hgk/izdavanje-uvjerenja-o-neizricanju-stegovne-mjere.