Digitalna Komora logoDigitalna Komora logo

Uvoz

Članstvo u EU podrazumijeva da je Republika Hrvatska dio i Carinske unije koja usklađuje carine na robu koja dolazi izvan EU i pomaže u zaštiti europskih građana, životinja i okoliša. Carinska unija znači da carinska tijela svih 27 zemalja EU zajednički djeluju kao jedno carinsko tijelo. Na robu koja se uvozi na njihovo državno područje iz ostatka svijeta primjenjuju iste tarife, a u unutarnjoj trgovini ne primjenjuju nikakve tarife i količinska ograničenja.
 

Kretanje roba na unutarnjem tržištu 

Pristup ključnim informacijama o pravima i mogućnostima na unutarnjem tržištu EU dostupan je putem Centra unutarnjeg tržišta EU koji objedinjuje EU kontakt točke, alate i nadležna tijela.

Vezano za postupak povlačenja Ujedinjene Kraljevine (UK) iz EU, prilikom poslovanja s UK treba uzeti u obzir da je UK prestala biti članicom EU. HGK putem svoje stranice objavljuje aktualne informacije za gospodarstvenike o pripravnosti za Brexit.

Dodatno, osnove informacije i obavijesti vezane za promjene koje fizičke i pravne osobe mogu očekivati u budućim odnosima EU i UK možete pratiti na mrežnim stranicama:

Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske – opće informacije za građane i poslovnu zajednicu o povlačenju UK iz EU 

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske – informacije i upute za poslovnu zajednicu vezano za promjene koje će nastupiti u raznim gospodarskim područjima buduće suradnje UK EU 

Carinske uprave Republike Hrvatske – detaljnije informacije o uvjetima za primjenu preferencijalne stope carine, obvezama izvoznika kod izdavanja dokaza o podrijetlu 

Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - informacije o utjecaju povlačenja UK iz EU na tržište kapitala


Prekogranično pružanje usluga u Hrvatskoj

Ako ste poslovno nastanjeni u drugoj državi članici EGP-a, možete ugovarati poslove s naručiteljima iz Hrvatske i odraditi te poslove izravno, preko matičnog poslovnog subjekta.

Sloboda prekograničnog pružanja usluga primjenjuje se na široki segment privatnih tržišnih usluga kao što su profesionalne usluge, IT sektor, kreativne industrije, trgovina, graditeljstvo, turizam, ugostiteljstvo, posredovanje u prometu nekretnina, privatne usluge u obrazovanju, kulturi i socijalnoj skrbi, razne slobodne profesije, kao i novi poslovni modeli.

Za određene djelatnosti je sloboda pružanja usluga izrijekom isključena, popis kojih je dostupan ovdje.

Registracija poslovnog nastana (podružnice, tvrtke, obrta…) u Hrvatskoj nije potrebna, dok god se radi o povremenim ili privremenim poslovima u nekoj od uključenih uslužnih djelatnosti.

Detaljne informacije o regulativi vezanoj uz prekogranično pružanje usluga u Republici Hrvatskoj dostupne su na stranicama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske te Jedinstvenoj kontaktnoj točci (PSC).
 

PDV kod kretanja roba i pružanja usluga na unutarnjem tržištu EU

Predmet oporezivanja PDV–om jest isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik, stjecanje dobara uz naknadu unutar EU te uvoz dobara. Ulaskom u Europsku uniju „izvoz“ i „uvoz“ odnose se samo na promet s trećim zemljama (bilo koja država koja nije područje EU), za koje će se i nadalje provoditi postupak uvoznog carinjenja, a u prometu s EU zamjenjuje ih isporuka i stjecanje dobara unutar EU.

 Stjecanje dobara unutar EU–a: Hrvatski porezni obveznik, koji je stekao dobra unutar EU za potrebe poslovanja, obvezan je sam obračunati PDV. Ako porezni obveznik (stjecatelj) ne dostavi PDV identifikacijski broj, isporučitelj dobara iz druge države članice obračunat će porez na dodanu vrijednost u skladu s propisima svoje države (što stjecatelja ne oslobađa PDV–a u RH).

 Za stjecanje dobara iz drugih država članica, u istom obračunskom razdoblju iskazuju se porezna obveza i pravo na pretporez kod poreznih obveznika koji obavljaju oporezive isporuke s pravom na odbitak pretporeza, samo obračunski bez novčanog toka. Kada dobra iz druge države članice stječu porezni obveznici, odnosno mali porezni obveznici, obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza koji nisu upisani u registar te pravne osobe koje nisu porezni obveznici bitan je prag stjecanja koji iznosi 77.000,00 kn. Navedenima će PDV biti obračunat u drugoj državi članici.

 U slučaju da prijeđu prag stjecanja obvezni su zatražiti dodjelu PDV ID broja na temelju kojeg im dobavljač iz druge države članice neće zaračunati PDV već će biti obvezni obračunati i platit PDV na stjecanje dobara u RH. Ovdje PDV nije samo obračunska kategorija već dolazi do fizičkog plaćanja PDV–a na stjecanje koji ovi obveznici ne mogu odbiti jer nisu upisani u Registar poreznih obveznika. Obveza obračuna PDV–a na stjecanje unutar EU nastaje u trenutku izdavanja računa ili najkasnije 15 dana po proteku mjeseca u kojem je nastao oporeziv događaj.

Opće načelo u oporezivanju usluga prema Zakonu o PDV–u jest da se usluge obavljene poreznom obvezniku koji djeluje kao takav, oporezuju prema sjedištu primatelja usluge (prijenos porezne obveze), a osobi koja nije porezni obveznik oporezuju se prema sjedištu poreznog obveznika koji je uslugu obavio. Kada se radi o uslugama koje tuzemni porezni obveznik zaračunava korisniku u tuzemstvu, porezni obveznik je izvršitelj usluge jer se tuzemstvo smatra jednim mjestom obavljanja usluge.

S obzirom na kompleksnost teme, HGK je pokrenula uslugu besplatnog poreznog savjetovanja kako bi se poduzetnicima olakšala dostupnost informacija o poreznom sustavu Republike Hrvatske, a čiji uvjeti korištenja su opisani ovdje.

Popis ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila Republika Hrvatska je dostupan na stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske.


Trgovinski odnosi s trećim zemljama

Upute o provedbi postupka uvoza proizvoda dostupne su stranici Carinske uprave Republike Hrvatske nadležne za provođenje carinskih formalnosti pri uvozu roba.

Roba koja se uvozi na unutarnje tržište mora ispunjavati zahtjeve/norme EU kako bi se zaštitili zdravlje ljudi i životinja te okoliš i prava potrošača. Informacije o usklađenom zakonodavstvu Unije u području roba – EU pravilima za proizvode i nacionalnim pravilima za proizvode za koje nisu harmonizirana pravila na razini EU dostupne su na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske. Besplatno informiranje poslovnih subjekata o nacionalnim tehničkim propisima koji se primjenjuju na određene proizvode moguće je putem Kontaktne točke za proizvode

Članstvo u EU podrazumijeva i primjenu Zajedničke trgovinske politike EU koja definira trgovinske odnose članica sa trećim zemljama. Carinske kontrole se provode na vanjskim granicama EU te carinske službe provode EU regulativu koja se odnosi na uvoz i izvoz proizvoda iz i u neeuropske zemlje uz primjenu jedinstvene carinske tarife. Kada roba iz trećih zemalja uđe na teritorij EU može se slobodno kretati na unutarnjem tržištu.

Pri uvozu u EU proizvoda nepreferencijalnog podrijetla iz trećih zemalja primjenjuju se carinske stope Zajedničke carinske tarife EU, a njihova visina i druge relevantne informacije vezane za uvoz mogu se pretraživati putem TARIC sustava.

Dodatno korisne informacije o Zajedničkoj carinskoj tarifi EU i mjerama izvoza i uvoza dostupne su na stranicama:

Europske komisije

Jedinstvena kontakt točka

Trade Helpdesk Europske komisije

EU je zaključila niz trgovinskih sporazuma te jednostrano  primjenjuje preferencijalne aranžmane, Opće carinske povlastice EU, koji osiguravaju primjenu preferencijalnog uvoza iz pojedinih zemalja.