Republika Hrvatska je članstvom u Europskoj uniji postala dijelom jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU koje karakterizira četiri temeljne slobode: sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala.
Cilj jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU je uklanjanje svih prepreka i pojednostavljenje postojećih pravila kako bi se olakšao pristup tržištima država članica u okviru navedenih temeljnih sloboda.
Temeljne slobode zajamčene pravilima unutarnjeg tržišta EU odnose se na države članice EU-a te Norvešku, Island i Lihtenštajn.
Europski gospodarski prostor (EGP) je uspostavljen je 1. siječnja 1994. kako bi se odredbe i pravila EU-a o unutarnjem tržištu proširile na države članice EFTA (European Free Trade Association). Potpisnice sporazuma su Norveška, Island i Lihtenštajn dok Švicarska, iako članica EFTA, ne sudjeluje u EGP-u. Iako su članice EGP, Norveška, Island i Lihtenštajn nisu članice Carinske unije EU.
Carinska unija EU osnovana je 1968., a usklađuje carine na robu koja dolazi izvan EU-a i pomaže u zaštiti europskih građana, životinja i okoliša. Carinska unija znači da carinska tijela svih 27 zemalja EU-a zajednički djeluju kao jedno carinsko tijelo. Na robu koja se uvozi na njihovo državno područje iz ostatka svijeta primjenjuju iste tarife, a u unutarnjoj trgovini ne primjenjuju nikakve tarife.
Pristup ključnim informacijama o pravima i mogućnostima na unutarnjem tržištu EU dostupan je putem Centra unutarnjeg tržišta EU koji objedinjuje EU kontakt točke, alate i nadležna tijela.
Dodatne informacije o temeljnim slobodama na unutarnjem tržištu EU, dostupne su na stranicama:
- Sloboda kretanja robe:
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske
Europski parlament
- Sloboda kretanja radnika:
Europska komisija
Europski parlament
- Sloboda pružanja usluga (i poslovnog nastana):
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske
Jedinstvena kontakt točka za usluge
Europska komisija
Europski parlament
- Sloboda kretanja kapitala:
Europska komisija
Europski parlament
Kretanje roba na unutarnjem tržištu
Članstvo u EU podrazumijeva da je Republika Hrvatska i Carinska uniju te se u trgovinskim odnosima s drugim zemljama članicama EU promet roba obavlja bez carinskih formalnosti, primjena carinskih tarifa i drugih davanja te količinskih ograničenja. Stoga se isporuke proizvoda unutar jedinstvenog tržišta EU ne tretiraju kao izvoz/uvoz.
Vezano za postupak povlačenja Ujedinjene Kraljevine (UK) iz EU, prilikom poslovanja s UK treba uzeti u obzir da je UK prestala biti članicom EU. HGK putem svoje stranice objavljuje aktualne informacije za gospodarstvenike o pripravnosti za Brexit.
Dodatno, osnove informacije i obavijesti vezane za promjene koje fizičke i pravne osobe mogu očekivati u budućim odnosima EU i UK možete pratiti na mrežnim stranicama:
Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske – opće informacije za građane i poslovnu zajednicu o povlačenju UK iz EU
Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske – informacije i upute za poslovnu zajednicu vezano za promjene koje će nastupiti u raznim gospodarskim područjima buduće suradnje UK EU
Carinske uprave Republike Hrvatske – detaljnije informacije o uvjetima za primjenu preferencijalne stope carine, obvezama izvoznika kod izdavanja dokaza o podrijetlu
Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - informacije o utjecaju povlačenja UK iz EU na tržište kapitala
Da bi se proizvodi stavili u promet na unutarnjem tržištu EU, odnosno na tržište Europskog gospodarskog prostora (EGP) moraju udovoljavati pravnim i tehničkim zahtjevima na razini EU.
Na unutarnjem tržištu EU vrijedi jedinstvena oznaka CE za proizvode za koje su donesene specifikacije na razini EU – harmonizirane/usklađene europske norme.
Za proizvode za koje u državama članicama nisu harmonizirani propisi te se razlikuju nacionalna pravila u tehničkim zahtjevima, potrebno je ta nacionalna pravila nostrificirati na razini EU, kako bi se na njih primijenilo načelo uzajamnog priznavanja.
Besplatno informiranje poslovnih subjekata o nacionalnim tehničkim propisima koji se primjenjuju na određene proizvode moguće je putem Kontaktne točke za proizvode.
Dodatne informacije o slobodnom prometu proizvoda, harmoniziranim i neharmoniziranim pravilima EU po sektorima i za pojedine proizvode dostupne su na stranicama:
Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske
Europske komisije
Portalu Vaša Europa
Ostale korisne informacije o poslovanju na jedinstvenom tržištu EU dostupne su na stranici:
Vodič za slobodno kretanje roba na jedinstvenom tržištu EU
Sloboda pružanja usluga (i poslovnog nastana)
Direktiva 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu primjenjuje se na području zemalja Europskog gospodarskog prostora (EU + Island, Norveška, Lihtenštajn) i, među ostalim, poduzetnicima omogućava lakše prekogranično pružanje usluga. Prekogranično pružanje usluga odnosi se na obavljanje povremenih i privremenih poslova u nekoj drugoj državi članici, bez potrebe registriranja sjedišta. Odlazak na izvršavanje ugovorenog građevinskog posla, ili posla montaže u drugu državu članicu bi bio jedan od primjera prekograničnog pružanja usluga, koji zahtijeva poštivanje točno definirane procedure na pojedinom tržištu (npr. Austrija do 1. srpnja 2020. još uvijek za hrvatske tvrtke primjenjuje ograničenje pristupa tržištu rada za pojedine sektore /građevina, hortikultura…).
Napomena: Tijekom 2018. usvojena je nova Direktiva 2018/957 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o izmjeni Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga, koje izmjene su države članice Europske unije bile dužne transponirati u svoje nacionalno zakonodavstvo do 30. srpnja 2020. godine. Za dodatne informacije možete se obratiti nadležnom tijelu:
Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske Uprava za rad i zaštitu na radu, Sektora za kolektivne radne odnose i međunarodnu suradnju na području rada
Jedinstvena kontaktna točka- Vodič za korisnike
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Vodič za izaslanje radnika u EU
Europska komisija
EURES – Europski portal za radnu mobilnost
PDV kod kretanja roba i pružanja usluga na unutarnjem tržištu EU
Predmet oporezivanja PDV–om jest isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik, stjecanje dobara uz naknadu unutar EU te uvoz dobara. Ulaskom u Europsku uniju „izvoz“ i „uvoz“ odnose se samo na promet s trećim zemljama (bilo koja država koja nije područje EU), za koje će se i nadalje provoditi postupak uvoznog carinjenja, a u prometu s EU zamjenjuje ih isporuka i stjecanje dobara unutar EU.
Isporuka dobara u države članice EU: Poreznim obveznicima koji obavljaju isporuke dobara u druge države članice EU (i stjecanje dobara unutar EU) potreban je PDV identifikacijski broj kako bi mogli poslovati na zajedničkom tržištu. Isporuka dobara unutar EU oslobođena je PDV–a uz uvjet da je dobro napustilo područje RH, da je kupac porezni obveznik koji ima važeći PDV ID broj u svojoj državi članci te da su brojevi iskazani na računu. Porezni status kupca isporučitelj može provjeriti u informatičkoj bazi VIES. Ako je kupac u drugoj državi članici pravna osoba koja nema PDV identifikacijski broj (mali porezni obveznik, državno tijelo i sl.) ili krajnji potrošač (građanin), primjenjuje se načelo zemlje podrijetla, što znači da je hrvatski porezni obveznik dužan na isporučena dobra obračunati hrvatski PDV (osim kada je riječ o novim prijevoznim sredstvima i trošarinskim proizvodima, kada je obveznik uvijek stjecatelj). Međutim, ako prijeđe ili odustane od praga isporuke koji je propisala druga država članica EU, obvezan je registrirati se za potrebe PDV–a u toj državi članici i na sve daljnje isporuke u toj državi obračunavati PDV. Isto vrijedi i za strane porezne obveznike koji isporučuju dobra građanima i osobama koje nisu porezni obveznici u RH. Prag isporuke u RH iznosi 270.000,00 kn.
S obzirom na kompleksnost teme, HGK je pokrenula uslugu besplatnog poreznog savjetovanja kako bi se poduzetnicima olakšala dostupnost informacija o poreznom sustavu Republike Hrvatske, a čiji uvjeti korištenja su opisani ovdje.
Popis ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila Republika Hrvatska je dostupan na stranicama Porezne uprave Republike Hrvatske.
Trgovinski odnosi s trećim zemljama
Članstvo u EU podrazumijeva i primjenu Zajedničke trgovinske politike EU u okviru koje se definiraju trgovinski odnosi članica s trećim zemljama i utvrđuju se jedinstvena načela kojima se uređuju trgovinski odnosi članica EU sa svijetom.
Carinska uprava je nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj za provođenje carinskih formalnosti u izvozu i uvozu roba koja kroz sustav ITMS na svojim stranicama pruža sve relevantne informacije o Integriranom sustavu za upravljanje tarifom.
TARIC je višejezična zajednička baza podataka koja sadrži EU carinsku tarifu i na jednom mjestu daje pregled svih mjera koje treba primijeniti na robu koju se izvozi/uvozi iz trećih zemalja te osigurava njihovu jedinstvenu primjenu u svim državama članicama.
Pri izvozu proizvoda iz EU u treću zemlju, primjenjuju se carinska tarifa zemlje u koju se izvozi ili tarifa utvrđena trgovinskim sporazumom koji je EU u okviru svoje Zajedničke trgovinske politike zaključila sa zemljom uvoza ili regijom kojoj zemlja uvoza pripada te je kao takva potpisnica sporazuma, uz definirane uvjete o podrijetlu kojima se uvjetuje primjena preferencijalnih carinskih stopa.
Dodatno korisne informacije o Zajedničkoj carinskoj tarifi EU i mjerama izvoza i uvoza dostupne su na stranicama Europske komisije Access2Marktes gdje se osim informacija o carinama, mogu pronaći i informacije o procedurama i dokumentaciji potrebnima za izvoz određenog proizvoda na treće tržište.