Najvažniji događaji u globalnoj ekonomiji prošli tjedan

1. Indeks raspoloženja u ekonomiji eurozone (Economic Sentiment Indicator) zabilježio je porast u ožujku na 96,3 u odnosu na 95,5 u veljači. To je bilo u skladu s očekivanjima. Najpozitivniji detalj je porast raspoloženja u proizvodnom sektoru. Istovremeno, očekivanja potrošača u vezi rasta inflacije su pala. Detaljnije možete pročitati u Ekonomskim trendovima na HGK Puls.
2. U SAD-u, nakon rasta od 0,5% u siječnju, rast temeljnih cijena (PCE Core indeks) u veljači iznosio je 0,3% mjesečno, u skladu s očekivanjima. Osobna su primanja a rasla 0,3% mjesečno u veljači (očekivanja 0,4%; 1% u siječnju) te osobna potrošnja 0,8% mjesečno (očekivanja 0,5%; siječanj 0,2%). Nakon zatvaranja tržišta u petak, predsjednik američke središnje banke, Federal Reserve-a, Jerome Powell, rekao je da središnja banka „ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa“ s obzirom na trendove na tržištu rada i toga da je inflacija i dalje iznad cilja od 2%.
3. Kineski podaci, objavljeni na Uskrs, upućuju na pozitivnije trendove u industrijskom sektoru. Nakon šest mjeseci, NBS indeks raspoloženja otkrio je da je većina ispitanika optimistično raspoložena. Indeks je, naime, porastao na 50,8 u ožujku (očekivanja 49,9; veljača 49,1). Na uskršnji ponedjeljak je Caixin indeks raspoloženja u industrijskom sektoru, koji je već prethodna četiri mjeseca ukazivao na blagi optimizam, u ožujku porastao na 51,1 sa 50,9 u veljači. Naš stav o izgledima za kinesku ekonomiju ostaje isti – vidimo srednje i dugoročno usporen rast pod teretom poteškoća u sektoru nekretnina i visoke zaduženosti ekonomskih aktera. Istovremeno je logično da gospodarski pokazatelji ne mogu uvijek rasti ili padati. Usput, spomenimo da je noćas ISM indeks raspoloženja u industrijskom sektoru u SAD-u u ožujku otkrio pozitivno raspoloženje nakon punih 16 mjeseci. Naime, premda su očekivanja bila da će indeks ostati u zoni pesimizma (ispod 50, konkretno 47,8), ipak je objavljeno da je indeks iznosio 50,3. Proteklih godinu dana je industrijska recesija bila nešto što smo često isticali, osobito u eurozoni, ali je sve više indicija da su SAD i Kina ušli u fazu blagog oporavka industrijske aktivnosti.

 

Što ćemo pratiti ovaj tjedan

1. Dvije objave dominirat će u ovom skraćenom radnom tjednu. Prvo, u srijedu se objavljuje preliminarna procjena inflacije u eurozoni za ožujak. Tržišta očekuju da će godišnja stopa inflacije iznositi 2,6% što bi bila ista stopa inflacije kao i u veljači. Temeljna inflacija na godišnjoj razini trebala bi iznositi 3%, što bi predstavljalo daljnje usporavanje u odnosu na stopu od 3,1% ostvarenu u veljači. U četvrtak bi objava cijena pri proizvođačima za veljaču u eurozoni trebala ukazati na daljnji pad cijena od -0,7% mjesečno (-0,9% u siječnju). Ostvare li se ova očekivanja, ostajemo pri mišljenju da će Europska središnja banka uskoro početi smanjivati referentne kamatne stope.
2. U petak u SAD-u objavljuju se podaci o tržištu rada. Non-farm payrolls (NFP) podaci trebali bi otkriti da je američka ekonomija u ožujku stvorila 200.000 novih radnih mjesta (275.000 u veljači), da je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena (3,9%) kao i prosječan tjedni broj odrađenih sati (34,3), a da su mjesečna primanja porasla 0,3% mjesečno (0,1% u veljači). Zanimat će nas i stopa U6 nezaposlenosti u ožujku, koja trenutno iznosi 7,3%. Naime, ta se stope nezaposlenosti temelji na pitanju rade li zaposlenici onoliko sati koliko žele. Porast stope U6 nezaposlenosti ukazuje na manjak odrađenih sati u odnosu na želje. Istovremeno, pratit ćemo broj radnih mjesta u stalnom radnom odnosu iz Household Surveyja (za razliku od Establishment Surveyja koji generira NFP brojke i koji se temelji na odgovorima poduzeća, ova anketa ispituje osobe.) Proteklih mjeseci sve je veća razlika između njih što upućuje na određene slabosti na američkom tržištu rada. Kakvi god podaci bili u petak, ne očekujemo promjenu retorike iz Federal Reserve-a u kontekstu monetarne politike te i dalje očekujemo da će ECB prva krenuti smanjivati referentne kamatne stope.