Najvažniji događaji u globalnoj ekonomiji prošli tjedan

1. Preliminarne su procjene raspoloženja menadžera nabave u industrijskim i uslužnim sektorima u europodručju u veljači bile mješovitog karaktera. U Njemačkoj je raspoloženje u industrijskom sektoru opet palo, na 42,3 (očekivanja 46,1) u odnosu na 45,4 u siječnju. Taj ishod u Njemačkoj je spustio ukupan indeks raspoloženja u europodručju na 46,1 (očekivanja 47) u odnosu na siječanjsku vrijednost indeksa od 45,5. U uslužnom sektoru je raspoloženje u veljači u europodručju bilo neutralno (50), ishod koji je bio bolji od očekivanja (48,8) i siječanjske indeksne vrijednosti od 48,4. Istovremeno, u SAD-u vlada blagi optimizam. U industrijskom sektoru je raspoloženje poraslo s 50,7 u siječnju na 51,5 u veljači (očekivanja 50,5). Premda niže u odnosu na siječanj (52,5), raspoloženje u uslužnom sektoru u veljači (51,3) reflektira blagi optimizam. Sve u svemu, još jedan set indikatora koji ukazuje na relativno bolje stanje ekonomije u SAD-u u odnosu na europodručje.
2. Zapisnik sa zadnjeg sastanka Odbora za monetarnu politiku (FOMC) američke središnje banke, US Federal Reserve, karakterizirao je oštriji ton u pogledu referentnih kamatnih stopa (manja vjerojatnost smanjenja) nego što smo očekivali uslijed recentnih pozitivnih objava povezana s tržištem rada. Ipak, zapisnik je sukladno našim očekivanjima, izričito spomenuo kretanja u komercijalnom dijelu tržišta nekretnina: „cijene [komercijalnih] nekretnina nastavile su padati…i niska razina transakcija za uredske prostore vjerojatno upućuje da cijene ne reflektiraju slabe fundamente u sektoru.“ Prijevod: ima dosta prostora za daljnji pad cijena komercijalnih nekretnina, što naravno utječe na očekivane gubitke financijskog sektora na ovom dijelu portfelja. Koliko god se Fed brinuo o inflaciji i signalizirao da će pažljivo razmatrati eventualno smanjenje kamatnih stopa, način na koji se raspetlja situacija na američkom tržištu nekretnina utjecat će na putanju referentnih kamatnih stopa. Kada pogledamo krivulju prinosa koja signalizira niži gospodarski rast i nižu inflaciju, jasno je da financijska tržišta misle da će Fed ipak spuštati referentne kamatne stope.
3. Japan je objavio podatke o trgovinskoj razmjeni u siječnju. Vrijednost izvoza roba porastla je 11,9% godišnje (9,7% u prosincu) što je nadmašilo očekivanja (9,5%), dok je vrijednosti uvoza roba pala -9,6% (-6,9% u prosincu) u odnosu na očekivanja (-8,4% godišnje). Pad cijene energenata je glavni razlog godišnje stope pada uvoza.

 

Što ćemo pratiti ovaj tjedan

1. Objava podataka o inflaciji u SAD-u i europodručju najvažniji su događaji u domeni ekonomskih pokazatelja ovaj tjedan. U srijedu SAD objavljuje podatke o temeljnoj inflaciji (Core PCE) kojima središnja banka daje najviše važnosti pri ocjenjivanju inflatornih kretanja. Očekivanja su da je mjesečna stopa rasta iznosila 0,4% u siječnju u odnosu na 0,2% u prosincu. Istovremeno, očekuje se da su osobna primanja porasla 0,5% mjesečno u odnosu na 0,3% u prosincu te da je osobna potrošnja porasla 0,3% u odnosu na 0,7% mjesečno u prosincu. Sve u svemu, ostvarenje očekivanja bilo bi u skladu s nešto oštrijom retorikom kojeg je zapisnik sa sastanka Odbora za monetarnu politiku otkrio prošli tjedan.
2. U petak se objavljuje prva procjena cijena na malo u europodručju u veljači. Očekuje se nastavak dezinflacijskog trenda, odnosno da je inflacija u veljači iznosila 2,5% godišnje (2,8% u siječnju). Slabija dinamika gospodarske aktivnosti u europodručju u odnosu na SAD trebala bi značiti da će Europska središnja banka krenuti snižavati referentne kamatne stope prije Feda.
3. Objava druge procjene rasta BDP-a u 4. kvartalu u 2023. godini u SAD-u u srijedu, gdje se očekuje kvartalni rast od 3,3%, zorno bi prikazala spomenute razlike između SAD-a i europodručja gdje je kvartalni rast jedva bio iznad nule (0,1%).
4. U Kini se objavljuju NBS i Caixin indeksi raspoloženja menadžera nabave u industrijskom sektoru u veljači. Analitičari očekuju blagi porast raspoloženja u odnosu na siječanj.