Najvažniji događaji u globalnoj ekonomiji prošli tjedan

1. ZEW indeks raspoloženja za Njemačku, objavljen u utorak za veljaču, osim što je porastao sedmi mjesec za redom, nadmašio je očekivanja iznosivši 19,9 (siječanj 15,2) u odnosu na očekivanih 17,5. Glavni razlog boljem raspoloženju je očekivanje ispitanika da će Europska središnja banka i američki Federal Reserve ove godine spuštati referentne kamatne stope. Istovremeno, ZEW Indeks trenutnog stanja u njemačkoj ekonomiji (Current Conditions Indeks) pao je na -81,7 (siječanj -77,3) u odnosnu na očekivanja (-79). Ovo je najniža razina indeksa od lipnja 2020. godine. Zbog osjetnog usporavanja njemačke ekonomije, evidentno je zašto ispitanici polažu toliku nadu u smanjenje referentnih kamatnih stope.
2. Podaci u SAD-u o inflaciji u siječnju bili su lošiji od očekivanja. Tako je temeljna inflacija porasla 0,4% (očekivanja 0,3%) na mjesečnoj razini i 3,9% na godišnjoj razini (očekivanja 3,7%). Istovremeno, ukupna je inflacija porasla 0,3% mjesečno (očekivanja 0,2%) u siječnju i 3,1% (očekivanja 2,9%) na godišnjoj razini (u prosincu je inflacija porasla 0,2% mjesečno i 3,4% godišnje). Porast cijene kupnje i najma stambenog prostora, na koju se odnosilo dvije trećine porasta cijena u siječnju, glavni je razlog ovog ishoda. Iluzorno je očekivati linearno smanjenje inflatornih pritisaka iz mjeseca u mjesec pa tržišta i dalje očekuju da će globalno važne središnje banke smanjivati referentne kamatne stope ove godine. U SAD-u, podatak da je promet u trgovini na malo pao -0,8% mjesečno (očekivanja -0,1%) u siječnju, nakon revidiranog rasta od 0,4% mjesečno u prosincu upućuje na usporavanje potrošnje.
3. U četvrtak ujutro Japan je objavio preliminarnu procjenu rasta BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. godine. Premda se očekivalo da je ekonomija porasla 0,3% u odnosu na prethodni kvartal, zabilježen je pad od -0,1%. Suprotno očekivanjima, japanska je ekonomija ušla u recesiju zahvaljujući nastavljenom padu osobne potrošnje (tri kvartala za redom) i investicijskoj aktivnosti javnog kao i privatnog sektora. Očekivanja su bila da su sve komponente rasle u četvrtom kvartalu. Spomenimo za kraj, da je revidiran podataka za BDP u trećem kvartalu. Prema najnovijim izračunima, japanski je BDP pao -0,8% kvartalno, u odnosu na inicijalnoj procjeni od -0,7%.
4. Da pregled tjednih događanja možemo zaključiti u pozitivnom tonu, omogućuje nam industrijska proizvodnja u euro području koja je u prosincu porasla znatno brže, 2,6% mjesečno, od očekivanja (-0,2%) zahvaljujući proizvodnji kapitalnih dobara (+20,5% mjesečno).

 

Što ćemo pratiti ovaj tjedan

1. Glavna objava podataka ovaj tjedan tiče se preliminarne procjene raspoloženja menadžera nabave u industrijskim i uslužnim sektorima u euro području i SAD-u za veljaču, koje se objavljuju u četvrtak. Prema očekivanjima, za euro područje, možemo zaključiti da je raspoloženje malo manje negativno u veljači. Naime, u industrijskom sektoru se očekuje da će indeks raspoloženja iznositi 47,1 (46,6 u siječnju) te 48,7 u uslužnom sektoru (48,4 u siječnju). Istovremeno, u SAD-u, vlada blagi optimizam, ako je suditi prema očekivanjima analitičara. Tako se u industrijskom sektoru očekuje indeksna vrijednost od 50,2 (50,7 u siječnju) te 52 u uslužnom sektoru (52,5 u siječnju).
2. U kontekstu recesije u Japanu, stagnacije u euro području (u najboljem slučaju) i sve većih ekonomskih problema u Kini, pratit ćemo objavu zapisnika Odbora za monetarnu politiku (FOMC) američke središnje banke, US Federal Reserve, sa zadnjeg sastanka u srijedu navečer. Očekujemo da će retorika ostati ista, da će se pratiti razvoj situacije i objave ekonomskih podataka i sukladno tome odlučivati o tempu smanjenja kamatnih stopa. Najviše će nas zanimati eventualni komentari članova odbora o utjecaju pada cijena korporativnog dijela tržišta nekretnina (Commerical Real Estate) na banke.
3. U ponedjeljak Japan objavljuje podatke o trgovinskoj razmjeni u siječnju. Očekuje se rast vrijednosti izvoza roba od 9,5% godišnje (9,8% u prosincu) i pad vrijednosti uvoza roba od -8,4%  (-6,8% u prosincu), odnosno porast suficita trgovinske razmjene. Pad cijena energenata je glavni razlog godišnje stope pada uvoza. U prošlotjednoj objavi pada BDP-a, upravo je neto izvoz bila jedina svijetla točka.