Najvažniji događaji u svjetskoj ekonomiji prošli tjedan

1. Najvažniji podatak objavljen prošli tjedan bio je o raspoloženju komercijalnih menadžera u svijetu. U euro području je indeks sentimenta menadžera u uslužnom sektoru u studenom iznosio 48,6 što predstavlja istu razinu kao i u listopadu. Kod menadžera u proizvodnom sektoru indeks raspoloženja je nešto slabiji (47,8) s time da je indeks iznosio 46,4 u listopadu. Ukupni indeks raspoloženja je tako u studenom iznosio 47,8 (u listopadu 47,3). Kada je indeks ispod 50, veći je broj ispitanika negativno raspoložen. Možemo, dakle, zaključiti da je u euro području u studenom u odnosu na listopad raspoloženje komercijalnih menadžera u proizvodnom sektoru manje negativno, da je raspoloženje kolega u uslužnom sektoru otprilike negativno kao i u listopadu, a ukupno raspoloženje malo manje negativno. Kada se za par mjeseci objave čvrsti podaci o izvozu, prodaji i industrijskoj proizvodnji u euro području, možemo na temelju ovih indeksa očekivati nešto lošije podatke.
2. Istovjetni pokazatelji u SAD-u bili su lošiji za proizvodni (47,6) kao i uslužni sektor (46,1) te u agregirani (46,3) u odnosu na listopad.
3. Istovremeno je raspoloženje potrošača u euro području u studenom bilo nešto bolje od očekivanja. Naime, konsenzus je bio da će indeks iznositi -26, da bi kod objave ispao -23,9 što je i dalje pokazatelj ukupno negativnog raspoloženja, s time da je raspoloženje u listopadu bilo još lošije (-27,5).
4. Na financijskim tržištima tjedan je obilježio nastavak kvarenja sentimenta na obvezničkim tržištima. Naime, obratni nagibi (kratkoročni prinosi su viši od dugoročnih) krivulja prinosa kod svih rokova dospijeća još su izraženiji, kako u SAD-u tako i u Njemačkoj. S jedne strane tržište je registriralo da su središnje banke digle referentne kamatne stope, ali su vrlo skeptični u pogledu srednjoročnih i dugoročnih izgleda za gospodarski rast.

 

Što ćemo pratiti u globalnoj ekonomiji ovaj tjedan?

1. U srijedu se objavljuju brze procjene rasta maloprodajnih cijena u europodručju u studenom. Očekivanja su da su maloprodajne cijene rasle 10,4% na godišnjoj razini što bi predstavljalo umjereno smanjenje rasta u usporedbi s listopadom kada je godišnja stopa rasta iznosila 10,6%. Naime, u listopadu su maloprodajne cijene rasle 1,5% u odnosu na rujan, dok su očekivanja da će rast u studenom u odnosu na listopad biti svega 0,2%.
2. Indeks ekonomskog raspoloženja u euro području u studenom se također objavljuje ovaj tjedan. Prema prošlotjednim objavama, očekuje se umjereno smanjenje negativnog sentimenta.
3. U SAD-u se u petak objavljuju podaci za tržište rada (non-farm payrolls) u studenom. U listopadu je izvan poljoprivrednog sektora stvorena 261 tisuća novih radnih mjesta, a očekivanja za studeni su da je stvoreno 200 tisuća novih radnih mjesta. Očekuje se će stopa nezaposlenosti ostati nepromijenjena (3,7%), kao i stopa aktivnosti (62,2% - što je povijesno gledano za SAD nisko) te da su primanja rasla 0,4% u odnosu na mjesec dana ranije.
4. Dva dana ranije, objavit će se druga procjena rasta BDP-a u SAD-u za 3. kvartal u odnosu na 2. kvartal. U odnosu na prvu procjenu (2,6%), očekuje se nešto veća stopa (2,7%).
5. U Kini se objavljuju procjene raspoloženja komercijalnih menadžera u studenom. U proizvodnom sektoru se očekuje blago pogoršanje sentimenta kao i u uslužnom sektoru. Premda striktni lockdown uvjeti svakako utječu na gospodarsku aktivnost, izgledi za rast kineske ekonomije nisu dobri s obzirom na prezaduženost građevinskih poduzeća i strukturno niske domaće potražnje. Ovo je bitno za Hrvatsku jer slabi izgledi za rast u Kini izravno pogađaju propulzivni njemački industrijski sektor pa tako i ekonomije istočne Europe čiji su industrijski sektori pretežno vezani na Njemačku.