Digitalna Komora logoDigitalna Komora logo

Ostalo

Još jedan mjesec rekordno visokih potrošačkih cijena u listopadu

Najviši rast potrošačkih cijena od 1998. godine.

Datum objave: 21. Studeni 2022.
Slika

U listopadu su potrošačke cijene porasle 1,3% na mjesečnoj razini te čak 13,2% na godišnjoj razini, što je najviši rast potrošačkih cijena od 1998. otkada je ove vremenske serije. Prosječna godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u 2022. godini će vrlo vjerojatno doseći 10%.

Kao i u rujnu, doprinos cijena odjeće i obuće u mjesečnoj stopi bio je izražen (0,4 postotnih bodova), skupina stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva doprinijela je s 0,5 postotnih bodova te hrana i bezalkoholna pića s 0,3 postotna boda. Te su tri skupine odgovorne za 87,3% mjesečnoga rasta potrošačkih cijena.

Na godišnjoj razini u listopadu su cijene energije porasle 19,9%, hrane i bezalkoholnih pića 19,7%, restorana i hotela 17,8% te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 16,1%. Kao i u Europskoj uniji, kretanja potrošačkih cijena dominantno su pod utjecajem energije i hrane. Premda su potrošačke cijene u Hrvatskoj više u odnosu na prosjek EU u listopadu, one prate trend u EU. Tako je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u EU porasla s 9,9% u rujnu na 10,6% u listopadu.

Jedan faktor kojeg američki analitičari spominju u kontekstu tamošnjih inflatornih kretanja je rast plaća, odnosno rizik spirale rasta plaća koja bi potaknula daljnji rast potrošačkih cijena. U Europskoj uniji i Hrvatskoj taj nam se rizik čini znatno manji. Naime, dan nakon objave potrošačkih cijena u Hrvatskoj, u Njemačkoj su sindikati u metalnoj i elektroindustriji dogovorili povećanje plaća od 8,5% u iduće dvije godine uz jednokratni bonus of 3.000 eura. To je gotovo upola manje od sindikalnih zahtjeva. Realne plaće u Njemačkoj padaju ove godine, i to za 3,6% što je veći pad nego što bilježimo u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine (2,6%). Sve u svemu, u EU su inflatorni pritisci najviše rezultat šokova na strani ponude te kako globalno, europsko i hrvatsko gospodarstvo usporava, očekujemo da će potražnja djelovati više u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka nego obrnuto u 2023. godini komentira gospodin Goran Šaravanja pri HGK.