Sinoćnji sastanak Odbora za monetarnu politiku (FOMC) američke središnje banke (FED) i konferencija za tisak bili su najzanimljiviji ove godine. Priopćenje nakon sastanka dalo je naslutiti da će FED u nadolazećim mjesecima ipak olabavit stav, nakon što su sinoć četvrti put za redom povisili referentnu kamatnu stopu za 75 baznih poena na 3,75-4,00%, najvišu razinu od početka 2008. godine.

Konferencija za tisak imala je potpuno drugačiji ton. U kontekstu činjenice da je mjera inflacije koje FED cilja (core PCE) na 2% više nego dvostruko viša (trenutno je iznad 5%), predsjednik FED-a Powell je izjavio: „ daleko je važnije koliko će dugo kamatne stope ostati visoke, a mi ne odustajemo dok posao ne odradimo.“ Nakon toga dodao je da čak i ukoliko previše povećaju kamatne stope „imamo alate za poticanje ekonomije.“

Financijska su tržišta shvatile poruku i nakon inicijalne pozitivne reakcije, burzovni indeksi počeli su padati, kao i prinosi na dugoročne obveznice dok je američki dolar jačao.

Međutim, valja se osvrnuti na jednu novu rečenicu u priopćenju nakon sastanka koja glasi „u određivanju tempa budućih dizanja kamatnih stopa…FOMC će uzeti u obzir kumulativno stezanje monetarne politike do sada, (kao i) vremenski odmak s kojim monetarna politika djeluje na ekonomsku aktivnost, inflaciju i gospodarske i financijske uvjete.“ Drugim riječima, ako se gospodarski uvjeti pogoršaju doći će kraj dizanju kamatnih stopa (pa čak i njeno smanjenje).

Vrijednost američkog dolara jača prema gotovo svim važnijim svjetskim valutama (euru, britanskoj funti, japanskom jenu, kineskom juanu, itd.). Banka za međunarodna poravnanja prošli je tjedan objavila da je izdavanje sindiciranih kredita i obveznica u dolarima izvan SAD-a palo u drugom i trećem tromjesečju ove godine. Istovremeno, indeks cijena koje američka proizvodna poduzeća plaćaju za sirovine i ostale inpute (prices paid) pada, što ukazuje da globalna ekonomija usporava.

Ritam podizanja kamatnih stopa u SAD-u ostale svjetske središnje banke morat će pratiti, ako zbog ničeg drugog, kako bi spriječile daljnju deprecijaciju vlastitih valuta i inflaciju koja proizlazi iz cijena uvezenih dobara i usluga. Ipak, svjetsko gospodarstvo usporava, pa ostaje pitanje koliko može potrajati ova faza zaoštravanja monetarnih politika ključnih svjetskih ekonomija.