Glavni je razlog visok rast (21,2%) cijena odjeće i obuće. Radi se o sezonskoj korekciji cijena, s time da ove godine primjetan nešto izraženiji rast nego prošle godine. Tako su na više od 80% rasta mjesečne inflacije u rujnu izravno utjecale više cijene odjeće i obuće. Istodobno, dosadašnji glavni generatori rasta inflacije, cijene hrane i prijevoza, na mjesečnoj su razini čak pale (-0,2%, odnosno -0,7%).

Ipak, u odnosu na rujan 2021. stopa inflacije dosegla je novi maksimum od 12,8% s prethodnog maksimuma od 12,3% u srpnju i kolovozu.  U usporedbi s Njemačkom ili susjednom Mađarskom, porast godišnje inflacije je relativno umjeren. Naime, u Njemačkoj je godišnja inflacija porasla sa 7,9% u kolovozu na 10% u rujnu. U Mađarskoj je porast godišnje inflacije još izraženiji – s 15% u kolovozu na čak 20,2% u rujnu.

S rujanskim podatkom, sada već možemo s velikom pouzdanošću prognozirati da će u ovoj godini inflacija u prosjeku biti iznad 10%. Kako istodobno prosječna neto plaća odnosno raspoloživi dohodak realno pada, možemo očekivati značajno usporavanje gospodarskog rasta u zadnjem kvartalu ove godine te u 2023. godini. Međunarodni monetarni fond prognozira rast od 3,5% dogodine (iako za naše najvažnije trgovinske partnere, Njemačku i Italiju predviđa negativne stope rasta), dok je Svjetska banka opreznija s prognozom od 1,8%.

Kao što povišena inflacija u Njemačkoj povećava vjerojatnost da će Europska središnja banka nastaviti s dizanjem kamatnih stopa, isto vrijedi u SAD-u gdje je 13. listopada objavljeno da su potrošačke cijene porasle 8,2% pa tržišni akteri očekuju daljnje dizanje kamatnih stopa u SAD-u. S restriktivnijom monetarnom politikom stiže i sporiji globalni gospodarski rast. Pitanje koje ostaje otvoreno i pomalo potisnuto u javnim raspravama je koliko bi pad potražnje mogao spustiti inflaciju dogodine.