Tako su usvojene mjere koje je Komora predložila u području električne energije, toplinarstva, uključivanja ukapljenog naftnog plina (UNP-a) u paket mjera i osiguravanje kreditnih linija za poslovanje i investicije HBOR-a. 

Konkretno, Komora je tražila, a Vlada usvojila mjere koje obuhvaćaju i potrošače toplinske energije, koji će sada biti uključeni na jednak način kao što su do sada bili kupci plina. Također, s obzirom da Hrvatska kao zemlja nije u potpunosti plinificirana te neke tvrtke i dalje koriste UNP, bilo ih je nužno uključiti u subvencije i mjere iz kojih su do sada bili izostavljeni. Prvi paket mjera nije uključivao ni velike tvrtke ni velike potrošače električne energije, koji su sada ovim mjerama pokriveni. Svi usvojeni zahtjevi rezultat su suradnje s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, pri čemu je HGK od samog početka krize isticala nužnost proširenja mjera, posebno na velike potrošače energije koji ne mogu izdržati pritisak enormnog rasta cijena energenata. 

„Mišljenja smo da su 21. mlrd. kuna vrijedne mjere, dobre, korektne i vrlo izdašne s obzirom na to da se radi o gotovo 6,3 posto BDP-a. Činjenica je da nas na srednji rok očekuje krajnje izazovno razdoblje u kojem će nacionalne vlade, ali i EU u cjelini, morati višekratno posezati za različitim intervencijskim mjerama i financijskim transferima u cilju stabilizacije rasta cijena energenata kao jednog od najvećih generatora inflacije. U krajnje neizvjesnoj situaciji potrebno je donositi mjere koje će ublažiti pritisak na najosjetljivije kategorije građanstva i gospodarstva u kojem se već sada mnogi sektori, zbog neodržive cijene energenata, dovode u situaciju da su primorani smanjiti ili čak obustaviti proizvodnju. To otvara pitanje gubitka radnih mjesta, posljedičnog smanjenja osobne potrošnje kao jednog od najvećih generatora BDP-a te daljnje prelijevanje problema na sustav socijalne skrbi,” ističe predsjednik HGK Luka Burilović te dodaje da je važno da je ovim paketom mjera uz građane obuhvaćeno i gospodarstvo s naglaskom na mala i srednja poduzeća koja zapošljavaju najveći broj radnika. Pozdravljamo i uključivanje UNP-a u paket mjera budući da dio poduzetnika i industrije, članova HGK, nisu priključeni na plinsku mrežu.  

Kao sljedeći važan korak, nužno je donijeti mjere za plin za velike tvrtke i velike potrošače na nacionalnoj razini te da se na razini Europske unije ubrzaju pregovori o ograničenju cijene ili zajedničke nabave plina, u čemu je HGK putem Eurochambersa, europskog udruženja gospodarskih komora, također aktivno uključena. 

„Moramo se fokusirati na stvaranje dugoročnog regulatornog i financijskog okvira za što bržu, efikasniju i što veću energetsku samodostatnost gdje na razini Hrvatske prve korake vidimo u mjeri za ukidanje stope PDV-a na ugradnju solara, kao i odluke o proširenju kapaciteta LNG terminala,” navodi Burilović te pojašnjava da se ovdje radi o značajnim ulaganjima koja istovremeno mogu stvoriti potražnju i za novim industrijama i radnim mjestima. Zato je nužno znatno pojednostaviti regulatorni okvir i administrativne procese i to će u idućem razdoblju biti u fokusu Hrvatske gospodarske komore.

HGK ističe i da je ideja o poticanju građana na štednju dobrodošla. Energetska je tranzicija tema koja se tiče svih te, uz tvrtke, dio odgovornosti trebaju preuzeti i građani jer tako, osim što štede novac, ostavljaju i više raspoložive energije za industriju. 

„Ovo je prvi korak u ublažavanju energetskog udara, no strukturne promjene nam tek predstoje i HGK će nastaviti pratiti provedbu postojećih mjera i biti izvor novih ideja i inicijativa. Kao što je pandemija ubrzala digitalizaciju poslovnih procesa, tako će i ova kriza ubrzati pojedine poslovne modele i procese koji su ovog puta usmjereni na dugoročnu održivost i učinkovitost,” podvukao je predsjednik HGK.