Najvažniji događaji u globalnoj ekonomiji protekli tjedan

1. Sinoć su predsjednik Trump i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, objavili dogovor oko trgovinskih odnosa između SAD-a i EU. Bazna carinska stopa po kojoj će se dobra iz  EU uvoziti u SAD bit će 15%. S Japanom je SAD dogovorio istu carinsku stopu prošli tjedan. Izvoz čelika, aluminija i srodnih proizvoda i dalje će biti carinjen po stopi od 50%. Tu je bitno naglasiti da će Washington i Bruxelles surađivati kako bi se suprotstavili prekomjernim globalnim proizvodnim kapacitetima (Kina!) u ovoj industriji te pokušali zaštiti domaće industrije čelika i aluminija. SAD očekuje da će u nadolazećim tjednima završiti istragu uvjeta proizvodnje europskih poluvodiča, nakon čega će odlučiti hoće li uvesti posebnu carinsku stopu za uvoz iz Europske Unije. Von der Leyen je sinoć izjavila da će za mnoge proizvode carinska stopa biti nula, uključujući sve avio dijelove, dio kemikalija, određene generičke lijekove i poljoprivredna dobra i kritične sirovine. Istovremeno, još uvijek se pregovara oko uvjeta izvoza alkoholni pića. EU se također obvezala uvesti 750 milijardi dolara energenata (većinom ukapljenog plina) iz SAD-a (zamjena za ruski plin) u sljedeće tri godine (ostatak Trumpova mandata), te uložiti 600 milijardi dolara u SAD. Zajednička izjava nije objavljena nakon sastanka niti je tekst dogovora sinoć objavljen. Europska će komisija danas u Bruxellesu izvijestiti EU veleposlanike o postignutom dogovoru. Tako je okončano gotovo četiri mjeseca neizvjesnosti. Carinska stopa od 15% nije mala, ali je svakako bolja od 20% koja je bila na snazi većinu vremena od 2. travnja. Ionako je već mjesecima očigledno, da je razdoblje trgovinskih odnosa s vrlo niskim carinskim stopama iza nas. Premda ništa nije gotovo dok ne vidimo konačan tekst dogovora, ipak je postignut dogovor između SAD-a i njegova dva najveća saveznička trgovinska partnera. I to u tjednu kada su se EU i Kina na skraćenom samitu u Pekingu razišli uz brojne nesuglasice.
2. Odbor za monetarnu politike Europske središnje banke očekivano je ostavio referentne kamatne stope na 2% s obzirom da je inflacija unutar ciljanog raspona te nakon osam prethodnih spuštanja referentnih kamatnih stopa. Neizvjesnost oko utjecaja američkih carina na inflaciju još je jedan od razloga zašto je ECB ostavio referentne kamatne stope nepromijenjene. Premda ne spominju utjecaj na gospodarski rast izravno (već moguće deflatorne učinke carina), naše je mišljenje da će daljnje smanjenje kamatnih stopa ovisiti isključivo o trendu gospodarskog rasta.
3. GfK indeks raspoloženja potrošača suprotno očekivanjima ukazao je na porast pesimizma u Njemačkoj. Indeks je pao na -21,5 u kolovozu (očekivanja -19; srpanj -20,3). Ifo indeks raspoloženja blago je porastao u srpnju na 88,6 u odnosnu na 88,4 u lipnju (očekivanja 89).
4. Preliminarni indeksi raspoloženja menadžera nabave u eurozoni više-manje su ispunili očekivanja. U industrijskom sektoru iskazan je nešto manji pesimizam u srpnju jer je indeks iznosio 49,8 (očekivanja 49,7; lipanj 49,5), dok je optimizam u uslužnom sektoru porastao više od očekivanja na 51,2 (očekivanja 50,7; lipanj 50,5).
5. Istovremeno, u SAD-u su menadžeri nabave u industrijskom sektoru, suprotno očekivanjima, potonuli u pesimizam u srpnju kada je indeks iznosio 49,5 (očekivanja 52,6; lipanj revidiran niže na 52 sa 52,9), dok je raspoloženje u uslužnom sektoru poraslo na 55,2 (očekivanja 53; lipanj 52,9).

 

     

Što ćemo pratiti ovaj tjedan

 

1. Intenzivan tjedan nas čeka u domeni objave ekonomskih podataka i sastanaka središnjih banaka. Središnja banka SAD-a, US Federal Reserve, i Banka Kanade održavaju sastanke Odbora za monetarnu politiku u srijedu navečer po našem vremenu, a Banka Japana tijekom noći sa srijede na četvrtak. U sva tri slučaja se očekuje da će središnje banke ostaviti referentne kamatne stope ne promijenjene (4,5% u SAD-a, 2,75% u Kanadi i 0,5% u Japanu).
2. U petak se objavljuje preliminarni podataka o potrošačkim cijenama u eurozoni za  srpanj. Očekuje se da će inflacija blago pasti na 1,9% godišnje (lipanj 2,0%). Dan ranije se u SAD-u objavljuju podaci o temeljenoj inflaciji prema PCE metodologiji u lipnju. Očekuje se da je stopa temeljne inflacije porasla 0,3% u odnosu na svibanj te da su osobna primanja porasla 0,2% mjesečno (svibanj -0,4%), a osobna potrošnja 0,4% mjesečno (svibanj -0,1%).
3. U srijedu se objavljuju preliminarne procjene rasta BDP-a za drugi kvartal u eurozoni i u SAD-u. Nakon rasta od 0,6% u odnosu na prethodni kvartal, očekuje se da je došlo do stagnacije u eurozoni u drugom kvartalu. Istovremeno, nakon pada od -0,5% u odnosu na prethodni kvartal, očekuje da je ekonomija u SAD-u u drugom kvartalu rasla 2,5%. Ovakva su kretanja prvenstveno pod utjecajem uvođenje američkih carina. Naime, povećanje izvoza dobara iz eurozone u SAD prije stupanja novih carina na snagu ubrzalo je rast u prvom kvartalu, nauštrb drugog, dok je obratan slučaj u SAD-u gdje je istovremeno uvoz povećan (uz niže carinske stope). Kako uvoz smanjuje rast BDP-a, a očekuje se da će znatno usporiti u drugom kvartalu, tržišta očekuju porast BDP-a u SAD-u u drugom kvartalu.
4. ESI indeks raspoloženja u srpnju u eurozoni trebao bi porasti na 94,8 prema očekivanjima analitičara s 94 u lipnju. U Kini NBS indeks raspoloženja menadžera nabave u industrijskom sektoru za srpanj trebao bi ostati nepromijenjen (49,7) što upućuje na blagi pesimizam. Istovjetni Caixin indeks raspoloženja bi se trebao neznatno korigirati niže u srpnju na 50,3 s 50,4 u lipnju, odnosno ostati u zoni blagog optimizma.

Tjedan zaokružuje objava podataka o američkom tržištu rada u srpnju. Očekuje se da je u ekonomiji tijekom mjeseca otvoreno 102.000 novih radnih mjesta (lipanj 147.000), da je stopa nezaposlenosti porasla na 4,2% sa 4,1% u lipnju, daje satnica rada porasla 0,3% mjesečno (lipanj 0,2%), a da je prosječan broj odrađenih sati u tjednu ostao nepromijenjen (34,2). Hoće li doći do revizije recentnih procjena novostvorenih radni mjesta, koliko je novostvorenih radnih mjesta u državnom sektoru, a koliko u privatnom te koliki je udio stalnih radnih mjesta u svemu tome dio je detalja koje ćemo pratiti ne bi li smo kvalitetnije procijenili snagu američkog tržišta rada.