Ključna je rečenica u priopćenju Fed-a „vjerujemo, ,međutim, da će zbivanja u bankarskom sustavu protekla dva tjedna rezultirati oštrijim uvjetima financiranja za kućanstva i poduzeća, što bi usput utjecalo na ekonomske uvjete.“ Fedove projekcije za rast američke ekonomije (0,4% ove godine) su skromne i malo bi trebalo krenuti po zlu da minimalni rast BDP-a postane pad. Fed je spreman prilagoditi monetarnu politiku ukoliko rizici postanu stvarnost.

Sve u svemu, ništa neočekivano. Zašto su onda prinosi na obveznice, burzovni indeksi i američki dolar pali nakon objave odluke Fed-a i konferencije za tisak?

Ministrica financija (Treasury Secretary) Janet Yellen, izjavila je istovremeno na odboru ispred Senata da „…nije razmatrala niti razgovarala o osiguranju svih depozita u bankama“. Odnosno, stavila je razmatranja o dizanju trenutnog limita na osigurane iznose depozita sa 250.000 USD u kontekst dugoročnih sustavnih reformi regulative financijskog sektora.

Bitno je naglasiti, kao što je Yellen učinila, da bi za dizanje praga za osiguranu štednju nužna bila potpora Kongresa – nije to odluka koju Bijela kuća ili regulatori mogu donijeti sami. Je li mogla ministrica Yellen izjaviti da će sve opcije razmotriti umjesto da bude potpuno transparentna? Svakako. Vjerojatno bi tržišta malo blaže reagirala.

Slažemo se s Fedom da će se u SAD-u uvjeti kreditiranja nastaviti zaoštravati. Više kamatne stope na tržištu kapitala znače skuplje uvjete financiranja za banke što za posljedicu ima, da će banke opreznije pristupiti kreditiranju, odnosno kreditirati manje rizične klijente za malo veću naknadu. U svakome slučaju usporavanje kreditne aktivnosti i to ne samo u bankarskom sektoru u SAD-u je realan scenarij prema našem mišljenju.

To je ujedno glavni razlog zašto smo u tjednom pregledu globalne ekonomije u ponedjeljak, zaključili da je era dizanja kamatnih stopa pri kraju. Naime, usporavanje kreditiranja u ekonomiji neminovno će dovesti do niže stope inflacije. Odnosno, samim time, smanjit će potrebu središnjih banaka za dizanjem referentnih kamatnih stopa. Reakcije tržišta (pogotovo obvezničkih) nakon sinoćnje odluke Feda upućuju na isti zaključak.

Mjesecima govorimo o osjetnom usporavanju gospodarske aktivnosti u svijetu i Hrvatskoj, o nižoj prosječnoj stopi inflacije ove godine, te najnovija Fedova odluka ništa nije promijenila u tom pogledu. Osim što su se rizici povećali u pogledu (još sporijeg) rasta globalne ekonomije.