Da industrijska proizvodnja nije cijela ekonomija, pokazala je prva procjena BDP-a za 4. kvartal 2022. koja je otkrila da je hrvatsko gospodarstvo raslo 0,9% sezonski prilagođeno u zadnjem kvartalu godine u odnosu na prethodni kvartal.Očekivanja su bila znatno skromnija, čak i negativne su se brojke spominjale. U odnosu na isti kvartal 2021., BDP je rastao 4,0%. Rast ekonomije u cijeloj prošloj godini iznosio je 6,3%.

Spomenuta industrijska proizvodnja pala je -3,7% (prerađivačka -3,0%) na godišnjoj razini u 4. kvartalu. To je potpuno u skladu s europskim i globalnim kretanjima koje pratimo na HGK Pulsu na tjednoj bazi. Međutim, građevinarstvo i informacije i komunikacije, dva sektora koja su i tijekom pandemije dobro poslovala, rasla su 2,9% odnosno 10,5% na godišnjoj razini u 4. kvartalu 2022. Spomenuli smo pandemiju jer želimo ukazati da su stope rasta ostvarene unatoč visokoj bazi – nije, naime, riječ o visokim stopama rasta zbog osjetnog pada aktivnosti u prethodnom razdoblju.

Osobna je potrošnja u zadnjem kvartalu rasla samo 1,3% na godišnjoj razini. Utjecaj visoke inflacije na raspoložive dohotke konačno se vidi u statistici BDP-a. Spomenuto građevinarstvo doprinijelo je rastu investicija od 9,6% . Treba također naglasiti da je kreditna aktivnost u sektoru poduzeća lani bila izražena – krediti domaćih banaka rasli su 2,4 milijardi eura (20,7%), od čega 850 milijuna eura (18.1%) samo za investicije.

Premda kvartalni rast od 0,9% signalizira da je ekonomija ušla solidnim tempom u 2023. godinu, ostajemo pri stavu da će ovu godinu karakterizirati osjetno usporavanje rasta. Vagani prosjek prognoza za rast BDP-a koje pratimo na HGK Pulsu iznosi 1,1%. Cjenovni šokovi (energenti, sirovine i hrana) ne samo da odgovorni za većinu inflacije koju proživljavamo i stoga pada raspoloživih dohodaka, već su povećali iznos uvoza. Inozemno okruženje je iznimno nepredvidivo. Sve više glasina da bi SAD uveo dodatna ograničenja na poslovanje s Kinom, negativno bi utjecalo na globalnu robnu razmjenu za koju su MMF i OECD već ranije prognozirali vrlo skroman rast od samo 2,5 - 3,0% ove godine. U Europi je Njemačka, kao izvozna velesila, najviše izložena. Svi industrijski sektori istočne Europe, pa i hrvatski, velikim dijelom su vezani na Njemačku.

Tržište rada bit će ključno u određivanju kretanja BDP-a ove godine. Naime, bude li zaposlenost ostala blizu prosječnih razina iz 2022. godine, pritisak na rast plaća zbog nedostatka radne snage trebao bi podržati osobnu potrošnju.